Više od 220 stručnjaka na simpoziju povodom Svjetskog dana bubrega: „Zdravlje bubrega ugrožavaju klimatske promjene i zagađenje okoliša“
ZAGREB, 11. ožujka 2026. – Povodom obilježavanja 20. obljetnice Svjetskog dana bubrega, održan je stručni web simpozij koji je okupio više od 220 liječnika, znanstvenika i studenata oko goruće teme: „Zdravlje bubrega za sve – briga o ljudima, zaštita planeta“. Skup, koji su predvodile prof. dr. sc. Nikolina Bašić-Jukić i prof. dr. sc. Ingrid Prkačin, poslao je jasnu poruku – borba protiv bubrežnih bolesti više nije samo pitanje lijekova, već i očuvanja okoliša u kojem živimo.
Okolišni rizici kao novi „tihi ubojice“
Dok su tradicionalni rizici poput visokog krvnog tlaka i šećerne bolesti dobro poznati, stručnjaci su na simpoziju upozorili na dramatičan utjecaj ekoloških čimbenika. Zagađenje zraka, mikroplastika, buka i ekstremne vrućine danas se smatraju ravnopravnim čimbenicima rizika za kardiovaskularno i bubrežno zdravlje.
„Integracija planetarnog i okolišnog zdravlja u kliničku praksu postaje imperativ. Ne možemo liječiti pacijenta izolirano od okoliša koji ga okružuje“, istaknuto je tijekom panela o „Zelenoj nefrologiji“.
Razorni otisak duhanske industrije na planet i bubrege
Poseban fokus simpozija bio je na utjecaju pušenja, ne samo kao izravnog uzročnika oksidativnog stresa i oštećenja bubrega kod pušača, već i kao ekološke katastrofe. Iznijeti su frapantni podaci:
Uništavanje šuma: Duhanska industrija godišnje potroši oko 600 milijuna stabala.
Emisije stakleničkih plinova: Godišnje se proizvede 84 milijuna tona CO2, što odgovara petini ukupne emisije cjelokupne zrakoplovne industrije.
Plastično zagađenje: Opušci su drugi najveći izvor plastičnog onečišćenja u svijetu. Mikroplastika iz filtera pronađena je u krvi (77% slučajeva) i plućnom tkivu pušača, izravno ugrožavajući vitalne organe.
Osam zlatnih pravila i važnost rane dijagnoze
Stručnjaci su podsjetili na 8 pravila za zdravlje bubrega, naglašavajući važnost redovite kontrole šećera i tlaka, zdrave prehrane, adekvatnog unosa tekućine i izbjegavanja pušenja te nekontroliranog uzimanja analgetika. Upozoreno je i na problem niske adherencije – pacijenti s kroničnom bubrežnom bolešću često se ne pridržavaju terapije, što dovodi do bržeg zatajenja organa.
Simpozij je organiziran u suradnji sa Studentskom nefrološkom sekcijom Medicinskog fakulteta u Zagrebu, čime je poslana poruka o važnosti edukacije novih generacija liječnika o konceptu održivog zdravstva.
Svjetski dan bubrega globalna je kampanja kojom se podiže svijest o važnosti bubrega za cjelokupno zdravlje te se nastoji smanjiti učestalost i utjecaj bubrežnih bolesti širom svijeta.